Uvodna riječ

Sažetak

Poštovane čitateljice i čitatelji,

zadovoljstvo mi je predstaviti prvi broj  časopisa „Kriminalističke teme“ za 2026. godinu, koji sadržajno obuhvaća devet iznimno interesantnih znanstvenih i stručnih radova iz domena kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija, čime se osigurava kontinuitet u objavljivanju radova kojima se  proširuju znanstvene spoznaje te inoviraju promišljanja o već etabliranim temama.

U ovom broju pred vama se nalazi izvorni znanstveni rad dr sc. Jelene Jovanović iz Forenzičkog centra Crne Gore, Kristine Veljković sa Fakulteta za računalništvo in informatiko Univerze v Ljubljani i redovitog profesora Univerziteta u Sarajevu - Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije prof. dr. Nebojše Bojanića „Odnos identifikovanih izvršilaca krivičnog djela ubistva kod poznatih i nepoznatih izvršilaca uz primjenu DNK analize“. U navedenom radu koautorski tim analizira značaj DNK analize u identifikaciji počinitelja kaznenih djela ubojstva, osobito u slučajevima poznatih i nepoznatih počinitelja. U radu se ističe važnost pravilnog prikupljanja, odabira i obrade bioloških tragova u forenzičkom postupku te su DNK dokazi i DNK baze podataka prikazani kao ključni alati suvremene kriminalistike u rasvjetljavanju najtežih kaznenih djela i sprječavanju sudskih pogrešaka.

Naredni rad predstavlja izvorni znanstveni rad koautora prof. dr. Irme Deljkić, redovite profesorice Univerziteta u Sarajevu - Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i dr. sc. Adnana Fazlića, docenta na Univerzitetu u Sarajevu - Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, pod naslovom „From transparency to trust: mandatory audiovisual recording as a measure for ethical interrogations in Bosnia and Herzegovina“. U ovom radu koautorski tim analizira raskorak između formalnih zakonskih jamstava i stvarne policijske prakse prilikom ispitivanja osumnjičenika u Bosni i Hercegovini. Posebno se ističe potreba uvođenja obveznog audiovizualnog snimanja ispitivanja, u skladu s međunarodnim standardima i Méndezovim načelima. Autorski tim zaključuje da bi takva reforma ojačala profesionalnost, transparentnost i odgovornost policijskog postupanja, istodobno štiteći prava osumnjičenika i integritet istrage.

Potom slijedi izvorni znanstveni rad autorice prof. dr Dobrinke Chankove sa Varna Free University iz Bugarske „Status Quo, Prospects and Challenges of Investigative Interviewing in Bulgaria and the Necessity for Urgent Measures“ u kojem autorica istražuje razinu upoznatosti, primjene i potrebe za edukacijom o Méndezovim načelima iz 2021. godine među tijelima za provedbu zakona i drugim relevantnim stručnjacima u Bugarskoj. Na temelju empirijskog istraživanja provedenog na uzorku od 100 sudionika, autorica utvrđuje da je poznavanje ovih načela ograničeno, ali da postoji izražen interes za specijaliziranu obuku. Na koncu, autorica ukazuje na nedostatke u postojećim istražnim praksama i nudi preporuke za usklađivanje postupaka ispitivanja s međunarodnim standardima ljudskih prava i etičkog postupanja.

Nadalje, broj nudi  izvorni znanstveni rad „The state of investigative interviewing and the implementation of the Méndez Principles in Montenegro“ koautora Marijana Cerovića i Gorana Ćeranića s Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Crna Gora, u kojem se analizira stanje istražnog ispitivanja u Crnoj Gori i mogućnosti primjene Méndezovih načela o neprisilnom i etičkom ispitivanju. U radu, temeljem anonimnog istraživanja provedenog među deset viših istražnih službenika, koautori identificiraju ograničenu upoznatost s ovim načelima te ističu potrebu za sustavnom edukacijom, zakonodavnim usklađivanjem i institucionalnom podrškom kako bi se Méndezova načela učinkovito primijenila u praksi.

Broj nadalje donosi izvorni znanstveni rad koautora Zeynep Reva i Özlem Yenerer Çakmut sa Pravnog fakulteta Univerziteta Özyeğin u Turskoj pod naslovom „Investigative Interviewing in Türkiye: A Human Rights-Based Assessment in Light of the Méndez Principles“. U navedenom radu razmatra se istražno ispitivanje u Turskoj kao prostor u kojem se susreću zahtjevi učinkovite kaznene istrage i obveza zaštite temeljnih ljudskih prava. Polazeći od Méndezovih načela, turskog kaznenoprocesnog zakonodavstva, prakse Europskog suda za ljudska prava i modela PEACE, autori analiziraju pravne, psihološke i etičke aspekte postojećih praksi. U konačnici, iako formalni pravni okvir sadržava važna jamstva protiv prisile, autori upozoravaju na potrebu odmaka od priznanja kao središnjeg cilja ispitivanja te snažnijeg razvoja dokazno utemeljenih, profesionalnih i nadziranih metoda razgovora.

Potom slijedi pregledni znanstveni rad „Beyond Compliance: Choice Architecture and Nudging as Tools for Embedding the Méndez Principles in Turkish Criminal Procedure“ izvanredne profesorice Lütfiye Kaya Cicerali sa Galata univerziteta u Istambulu, Turska. U navedenom radu autorica analizira usklađenost turskog pravnog okvira s Méndezovim načelima učinkovitog i neprisilnog ispitivanja. Temeljem analize autorica zaključuje da, iako tursko pravo formalno jamči važna procesna prava i zaštitne mehanizme, postoje izazovi u njihovoj praktičnoj provedbi te da bi primjena bihevioralnih administrativnih alata mogla pomoći u pretvaranju zakonskih jamstava u dosljednu profesionalnu praksu.

Naredni rad „Upravljanje korupcijskim rizicima i jačanje antikorupcijske svijesti u agencijama za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini“  predstavlja pregledni znanstveni rad izvanredne profesorice Merime Tanović s Fakulteta za upravu Univerziteta u Sarajevu i višeg asistenta Aldina Jelovaca s Pravnog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. U navedenom radu koautorski tim bavi se korupcijskim rizicima u javnoj upravi, s posebnim naglaskom na policijske i inspekcijske organe u Bosni i Hercegovini. Autori analiziraju učinkovitost postojećih mehanizama kontrole, upravljanja rizicima i izgradnje integriteta kao dijela antikorupcijske strategije te ističu da jačanje profesionalnih i etičkih standarda može doprinijeti obnovi povjerenja građana u javne institucije, dobru upravu i vladavinu prava.

Nadalje, broj nudi stručni članak „Exploring the Interconnections of Arms Proliferation, Private Military Contractors, and Ungoverned Spaces in the Sahel and Littoral Regions“  koautorskog tima: dr. sc. Olagoke Oluwafemi Awotayo s Ilesa univerziteta iz Nigerije, dr. sc. Bolaji Omitola, s Univerziteta Osogbo, Nigerija, Nimat Oluwayomi Yusuf, s Državnog univerziteta Osogbo, Nigerija i dr. sc. Adewole Adeleke, s Državnog univerziteta Osogbo, Nigerija. U radu autori analiziraju sigurnosne izazove u Sahelu i obalnim državama zapadne Afrike, s naglaskom na nezakonite tokove oružja, djelovanje privatnih vojnih aktera i prostore izvan učinkovite državne kontrole. Rad pokazuje kako ti čimbenici pogoduju jačanju džihadističkih skupina i produbljuju regionalnu nestabilnost. Na koncu autori ističu potrebu za snažnijom kontrolom granica, regulacijom nedržavnih sigurnosnih aktera te pristupom koji povezuje pravne reforme, razvoj i uključivanje lokalnih zajednica.

U konačnici, dvobroj nudi stručni članak Avde Konakovića, mr. pol. SIMS, pod naslovom „Evakuacija kao integralni dio sigurnosnog sistema objekata“. U navedenom radu autor se bavi evakuacijom kao ključnim dijelom sustava sigurnosti objekata, osobito u slučaju požara i drugih izvanrednih događaja. U radu se nudi analiza zakonskog okvira u Bosni i Hercegovini, tehničkih standarda, planiranja evakuacijskih putova, komunikacije te uloge pravnih osoba i sigurnosnih stručnjaka. U zaključku rada autor naglašava da evakuacija ne smije biti samo formalna obveza, nego kontinuiran proces kojim se štite ljudski životi i unapređuje ukupna sigurnost objekata.

Ovom prigodom također želim izraziti zahvalnost svim autorima i koautorima na dostavljenim radovima, recenzentima te članicama i članovima Redakcije koji su svojim sugestijama i prijedlozima unaprijedili kvalitetu i omogućili publiciranje još jednog izdanja časopisa „Kriminalističke teme“. Nadam se da će čitateljice i čitatelji i u ovom broju pronaći interesantne i upotrebljive sadržaje.

 Glavna i odgovorna urednica

Prof. dr. Marija Lučić-Ćatić