Prilog teorijskom utemeljenju procesne zaštite svedoka

Autor(i)

  • Snežana Brkić

Ključne riječi:

zaštita svedoka, pravni odnos, subjektivno pravo

Sažetak

U ovom radu se procesna zaštita svedoka pokušava teorijski utemeljiti u skladu sa odgovarajućim poimanjima opšte teorije prava. Procesna zaštita svedoka sagledava se kao jedan poseban pravni odnos, definišu i analiziraju njegovi elementi (subjektivna prava i pravne obaveze), kao i njegove pretpostavke (aktivni i pasivni subjekti, objekat, cilj i us- lovi), te ilustruju brojnim rešenjima u uporednom pravu. U tom smislu daje se i definicija zaštite svedoka. Centralno mesto u njoj pripada subjektivnom pravu svedoka na zaštitu, koje je sintetički izraz zaštite osnovnih ljudskih prava: prava na ličnu i imovinsku sigurnost, prava na nepovredivost psihičkog integriteta, prava na dostojanstvo i prava na privatnost. Iz osnovnog prava svedoka na uživanje zaštite proizilaze brojna njegova ovlašće- nja:da bude obavešten o pravu na zaštitu,da zahteva ili da se odrekne zaštite, da do odluke o zahtevu za zaštitu uskrati davanje ličnih podataka, iskaza u celini ili odgovora na pojedina pitanja, ovlašćenje na dvostepeno odlučivanje i ovlašćenje na punomoćnika.

Zaštita svedoka se može pružati u osnovi na dva načina: procesnim i vanprocesnim me- rama. Osnovni kriterijum njihovog razlikovanja je karakter zaštitnih mera koje se predu- zimaju. Procesna zaštita svedoka računa sa merama procesnog karaktera, koje mogu biti mere prikrivanja identiteta svedoka (ličnih podataka i/ili lika i glasa) prema opštoj javnosti, a izuzetno i prema odbrani, kao i mere sprečavanja fizičkog susreta okrivljenog i svedoka. Ove poslednje mogu biti vezane za radnje dokazivanja ili za radnje procesne prinu- de.One mogu biti sračunate na fizičko onemogućavanje zastrašivanja i osvete, ali isto tako i na očuvanje psihičkog integriteta svedoka, odnosno sprečavanje njegove sekundarne viktimizacije. Vanprocesna zaštita obuhvata mere fizičko-tehničke zaštite svedoka, koje su policijskog karaktera i koje su obuhvaćene tzv. programom zaštite svedoka.

Prilikom izbora zaštitnih mera sud treba da se rukovodi principom zakonitosti, kombinacije, individualizacije, srazmernosti i kompenzacije.

##plugins.themes.default.displayStats.downloads##

##plugins.themes.default.displayStats.noStats##

##submission.downloads##

Objavljeno

2008-06-07

Broj časopisa

Rubrika

Kriminalistika

##submission.howToCite##

Prilog teorijskom utemeljenju procesne zaštite svedoka. (2008). Kriminalističke Teme, 8(1-2), 37-51. https://www.krimteme.fkn.unsa.ba/index.php/kt/article/view/298

##plugins.generic.recommendBySimilarity.heading##

##common.pagination##

##plugins.generic.recommendBySimilarity.advancedSearchIntro##