Riječ urednice

Sažetak

Poštovani čitatelji,

zadovoljstvo mi je predstaviti prvi dvobroj  „Kriminalističke teme“ za 2021. godinu, koji sadržajno obuhvaća pet iznimno interesantnih znanstvenih i stručnih radova iz domena kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija čime se osigurava kontinuitet u objavljivanju radova kojima se  proširuju znanstvene spoznaje te inoviraju promišljanja o  već etabliranim temama.

U ovom broju se pred vama nalazi prethodno saopćenje autorice Gorjane Vujović, profesorice Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pod naslovom „Samokontrola u funkciji predviđanja internalizovanog i eksternalizovanog nasilnog ponašanja“ kojim autorica obavještava znanstvenu i stručnu javnost o provedenom istraživanju koje je za cilj imalo utvrđivanja mogućnosti predviđanja nasilnog ponašanja temeljem razvijenosti samokontrole. Istraživanjem je utvrđeno da je na osnovu određenih dimenzija samokontrole moguće predviđati internalizovano i eksternalizovano nasilno ponašanje čime je potvrđen značaj koncepta samokontrole za razumijevanje ponašanja.

Nadalje, dvobroj nudi pregledni znanstveni  rad  autorice Miljane Buha, docentice Pravnog fakulteta Univerziteta u Banja Luci, pod naslovom „Načelo ne bis in idem u odnosu na tužilačku odluku i neke sudske odluke u krivičnom postupku“ u kojem se polemizira opravdanost onemogućavanja ponovnog suđenja i pokretanja kaznenog postupka u situacijama u kojim je neko pitanje pravomoćno riješeno.

Potom slijedi pregledni znanstveni  rad  autorice Jelena Jovanović, uposlenice u DNK laboratoriju Forenzičkog centra Crne Gore i doktorske kandidatkinje Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, pod naslovom „Statistička interpretacija DNK dokaza u pravosudnoj praksi države Crne Gore“ kojim autorica ukazuje na značaj teorije vjerojatnosti i statistike u forenzičkim ispitivanjima a osobito u  interpretacije DNK. Sagledavajući navedenu problematiku kroz prizmu pravosudne prakse u Crnoj Gori autorica ističe nužnost educiranja sudaca, tužitelja i advokata o osnovama forenzike i korištenju znanstvenih  dokaza u svrhu pravilnog razumijevanja DNK nalaza i donošenja ispravnih presuda.

Naredni rad predstavlja stručni članak koautora Jasmine Ćosić Dedović, sutkinje suda BiH i Sedina Idrizovića, tužitelja Tužiteljstva BiH pod naslovom  „Prvi element komandne odgovornosti – Postojanje odnosa nadređeni-podređeni u međunarodnom običajnom pravu“. U navedenom radu autori, baveći se analizom međunarodnog običajnog prava, međunarodnih sporazuma i pojedinih odluka međunarodnih ad hoc tribunala, ukazuju na sadržaj u kojem je prvi element komandne odgovornosti dobio „svoje mjesto“ u međunarodnom običajnom pravu i međunarodnom konvencionom pravu te način na koji je tumačen u jurisprudenciji.

U konačnici u stručnom radu pod naslovom „Religijski fundamentalizam i moderna“ autor Amjad Javdan, doktorski kandidata, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, nastoji ukazati na potrebu sveobuhvatnijeg razmatranja religijskog fundamentalizma  u odnosu na moderno društvo a u cilju rasvjetljavanju određenih pogrešnih stavova koji postoje u današnjem modernom društvu glede islamskog fundamentalizma.

Ovom prigodom također želim izraziti zahvalnost svim autorima i koautorima na dostavljenim radovima, recenzentima, kao i članovima Redakcije koji su svojim sugestijama i prijedlozima unaprijedili kvalitetu i omogućili publiciranje još jednog izdanja časopisa „Kriminalističke teme“ te se nadam da će čitatelji i u ovom broju pronaći interesantne i upotrebljive sadržaje.

Glavna i odgovorna urednica